Search

Pozitivno blog

Čista pozitiva :)

30 dana Maksimira

Imala sam priliku stopiti se s prirodom u Maksimiru. Svakodnevne šetnje, trčanja, vježbe i vrijeme koje imam za sebe provodim u ovom divnom raju, a koji pruža više nego možete i zamisliti.

20134619_10155397266723400_2017329718_n (1)

Većina građana Maksimir poznaje samo djelomično i to pretežno samo onaj prvi dio od glavnog ulaza do Vidikovca ili ona šetnjica koja vodi do ZOO.  I ja sam godinama tako, dok nisam odlučila imati svoje vrijeme i tako otišla malo dublje u šumu…

Od tada svaki dan otkrijem nešto novo, neko novo mjesto gdje još nikad nisam bila, otkrijem neku novu čar koju ova prekrasna šuma skriva, upoznam zanimljive stanovnike, jednostavno divim se prirodi i uživam u njoj…

Svoje dojmove odlučila sam podijeliti i s drugim ljubiteljima prirode, možda malo više dočarati što ova prekrasna šuma nudi i kako zapravo diše, jer ona to itekako i zaslužuje.

20120700_10155397285533400_2024547822_n (1)

U idućim postovima bit će što manje teksta, više tona i slike jer zna se da slika govori više od tisuću riječi. Do kraja ljeta tako ću vam prikazati najmanje 30 dana provedenih u Maksimiru. Tko zna, možda vas namamim da i vi svratite, ali tamo malo dublje, ne samo na kavu. 🙂

Dodatne fotografije i videozapise možete pratiti na Instagramu i Facebook profilu također posvećenom Maksimiru. 🙂

Zavežite pojaseve jer krećemo prema 1. danu u Maksimiru. 🙂

Tekst i foto: S.J.

S Idom Prester zavirite u najpoželjniju europsku destinaciju

„City Break Zagreb”

Bez obzira dolazite li u Zagreb prvi put kao turista, u sklopu poslovnog puta ili je ovaj grad vaša svakodnevica, zasigurno ste se puno puta priupitali u koje restorane otići, koje manifestacije posjetiti i gdje izaći. Upravo, od sada ono najbolje što Zagreb nudi možete otkriti u svega par trenutaka uz „City Break Zagreb“.

 Naime, riječ je o dinamičnoj i izuzetno zanimljivoj emisiji kroz koju vas simpatična voditeljica Ida Prester vodi kroz najcool mjesta u različitim kvartovima Zagreba, savjetuje najbolje lokacije gdje odsjesti, otkriva najatraktivniju kulturnu baštinu i prirodne ljepote koje grad nudi, brojna događanja, najbolji shopping u gradu, možete saznati gdje popiti kavu, pojesti najfinije kolače i još puno toga što nikako ne smijete propustiti.

City Break Zagreb

Družeći se s ljudima iz cijele regije, shvatila sam da veliki broj mladih nikada nije bio u Zagrebu. Nemaju ideju kako bi Zagreb mogao izgledati, po čemu je poznat, postoji li tamo išta njima zanimljivo. Ima onih koji imaju predrasude prema našem gradu, zamišljaju ga sivog, sterilnog i dosadnog. A Zagreb je sasvim suprotno od toga! Prepun zelenila, događanja, festivala, bučnih klubova, ali i povijesnih legendi, priča, spomenika i srednjovjekovne arhitekture. Kombinacija sačuvane tradicije i modernog urbanog koda, muzeja i grafita, Gornjeg grada netaknutog još od feudalizma i krcatih kafića, restorana i partijanerskih rajeva. Ideja je bila pokazati barem dio najljepšeg što Zagreb nudi – od nezaobilaznih znamenitosti, hotela, zabave, gurmanske ponude… Bilo je teško odabrati koje lokacije uvrstiti u emisije, a koje izostaviti, nadamo se da smo pogodili trenutno najzanimljivije i najreprezentativnije. Ovo je tek prvih 8 epizoda, što smo propustili, doći će na red u novom bloku“ – izjavila je Ida Prester, voditeljica emisije „City Break Zagreb”.

City Break Zagreb 2 (1)

Kroz osam kratkih epizoda, koje se mogu pratiti svaki ponedjeljak na MTV kanalu s početkom u 21:00 sat, može se upoznati Zagreb u potpuno drugačijem svijetlu i uvjeriti zašto se baš ovaj grad sve češće spominje kao jedan od najinteresantnijih gradova Europe. Sve epizode nakon premijernog emitiranja mogu se pratiti i putem društvenih mreža Turističke zajednice grada Zagreba i MTV-a te YouTube kanala.

U ovom trenutku zavirite u prve tri epizode „City Break Zagreb” i saznajte koja mjesta biste trebali svakako posjetiti dok vas put nanese u Zagreb, a ovo je samo djelić onoga što vas očekuje kroz ostale epizode o Zagrebu.

Emisija City Break Zagreb nastala je u suradnji Turističke zajednice grada Zagreba, MTV kanala i Indigo Production producentske kuće.

 

Što li je to ovih dana u zraku?

Osjećate se nekako umorno, bezvoljno, letargično, iscrpljeno, manje motivirano, prebacujete obveze na neki drugi dan ili imate poremećaje spavanja, a ne znate zašto? Naime, navedeni opis u potpunosti odgovara dobu godine, a riječ je o proljetnom umoru, točnije osjećaju pojačanog umora koji se javlja u rano proljeće.

Proljetni umor normalan je fiziološki proces, a karakterističan je za svu populaciju, dok pretežno završava dolaskom toplijih dana u svibnju.

Buđenje organizma iz zimskog načina života je kao priprema za novu poslovnu sezonu. Kako je povećana potražnja energije u duže proljetne dane naše tijelo proživljava promjenu, a upravo zbog toga osjećamo se umorno.

Naime, dolaskom toplijih i dužih dana naše tijelo dobiva sunčeve svjetlosti i imamo više vremena za brojne aktivnosti što dovodi do povećane potrošnje energije. Kako bi zadovoljili sve potrebe, prije svega važno je nadoknaditi nedostatak vitamina u organizmu kako što su primjerice vitamini D i C, a koji ovise o dostupnosti sunca i svježeg voća i povrća. Sve to, manje nam je dostupno u zimi, stoga sada je idealna prilika za balansiranu i uravnoteženu prehranu.

Simptomi proljetnog umora uključuju gubitak apetita, konstantan umor, poteškoće u koncentraciji, poremećaj spavanja i pospanost, glavobolju, sporije reflekse, nedostatak motivacije, slab imunološki sustav, sporije vrijeme reakcije, promjene raspoloženja, tjeskoba, manja razina energije, smetnje s probavom i krvnim tlakom.

Glavni ključ strategije za borbu protiv proljetnog umora je umanjenje stresa i postizanje unutarnje razine energije. Na taj način, moći ćete zadržati svoju tjelesnu energetsku ravnotežu, stabilnost emocija i spavanja.

Nekoliko savjeta u borbi protiv proljetnog umora:

  1. Važno je postaviti dnevnu i tjednu rutinu jer se na taj način tijelo što jednostavnije prilagođava na promjene.
  2. Slušajte svoje tijelo i na temelju toga prilagodite tempo u poslovnom okruženju, kao u i tjelesnoj aktivnosti. Uzmite redovite pauze za odmor. Provedite više vremena uz aktivnosti koje vas opuštaju.
  3. Pijte puno vode. Dehidracija može uzrokovati glavobolju i umor. Pitka voda može biti najjednostavnije i najučinkovitije rješenje za umor, a ujedno potiče i metabolizam.
  4. Jedite više manjih količina hranjivih i zdravih obroka. Vodite računa da barem jedna trećina prehrane uključuje povrće i voće bogato vitaminom C. Za vitamin B1, izuzetno važan za živčani i krvožilni sustav, konzumirajte grah, orahe, sjemenke, ribu, svinjetinu, špinat, šparoge i žitarice.
  5. Dovoljno dišite! Uzmite 10 dubokih udisaja 3 puta dnevno.
  6. Vježbajte vani na zraku. Čak 15 minuta izlaganja kože suncu može ispuniti tijelo adekvatnom količinom vitamina D za taj dan. Vježba i vitamin D izgrađuju snagu i povećavaju razinu energije. Primjerice 30-ak minuta hoda ili joge ili par minuta trčanja također ima učinkovitost u povećanju razine energije. Naime, to je odličan način da poboljšate svoju unutarnju energiju i smirite um u samo nekoliko minuta.
  7. Koristite ponekad hladan (mlaki) tuš jer ima osvježavajući učinak, dok topla kupka ili sauna ima opuštajući učinak.
  8. Spavajte! Pokušajte imati rutinu u spavanju i dovoljno dugačak san.
  9. Nasmiješite se! Osmijeh je pokretač sreće i uspjeha!
  10. Sve je u vašoj glavi! I sve može biti onako kako sami želimo! 🙂

 

Foto: http://bit.ly/2nd1idR

Suzana Jovanović

Najbolja novogodišnja odluka

Tjelesna aktivnost i pravilna prehrana s manje soli – karta do zdravlja

Vrijeme je za donošenje novih planova i odluka kojima ćemo se voditi u novoj godini, a pravilna prehrana i tjelesna aktivnost vrlo su često među prvima na popisu novogodišnjih odluka. Često pretjerujemo s unosom jednostavnih šećera, uglavnom ne pazimo na sol i iznimno smo neaktivni, a pravilna prehrana i tjelesna aktivnost neophodne su u prevenciji i liječenju brojnih zdravstvenih stanja. Upravo zato, pravilan stil i način života zaista jesu najbolje novogodišnje oduke koje možemo donijeti, iako nije uvijek lako održati obećanje prema samome sebi.

Promjena prehrambenih navika kroz smanjenje unosa soli u organizam

Povećana pretilost uglavnom se dovodi u vezu s neaktivnošću i prekomjernom potrošnjom šećera, kako u nas tako i u svijetu. S druge strane, povećan unos soli povezuje se s većinom kroničnih nezaraznih bolesti. Iznimno visok postotak osoba s visokim ili loše reguliranim krvnim tlakom u Hrvatskoj dovodi se u usku vezu upravo s prekomjernim unosom soli u organizam. Upravo zato, iznimno je važna mjera smanjenja unosa soli kako kroz pripremu hrane tako i kroz odabir gotovih industrijskih proizvoda. Primjerice, proizvodi pod brendom PIK imaju smanjen udio soli od 25 posto u odnosu na proizvode prije smanjena, dok su okus i kvaliteta ostali isti. Stoga je važno obratiti pažnju na deklaracije i oznake na proizvodima jer je to jedan od najjednostavnijih načina za ograničenje unosa soli u organizam.

Vježbanje jača naš organizam

Smanjenje unosa soli u organizam treba provoditi uz ostale promjena načina života, prvenstveno uz smanjenje tjelesne mase i povećanja tjelesne aktivnosti jer vježbanje nudi brojne dobrobiti za naše zdravlje. Sjetimo se samo osjećaja koji pruža zadovoljstvo nakon treninga ili vježbanja. Najčešće mislimo kako je vježbanje predodređeno za nekoga drugoga ili da previše košta, a zapravo košta toliko koliko koštaju dobre tenisice.

Redovito, staromodno vježbanje jedna je od najvažnijih stvari za prevenciju ili opravak od brojnih bolesnih stanja. Osim što jača srčanožilni i dišni sustav, vježbanje pomaže kostima i mišićima da ostanu čvrsti, sprječava i liječi šećernu bolest, ublažava stres, depresiju i bol te smanjuje opasnost od nekih vrsta karcinoma. Jednako tako, vježbanje u kombinaciji s pravilnom prehranom može pomoći i u mršavljenju.

tjelesna_aktivnost

Raznovrsna prehrana i vježbanje važni su za sve dobne skupine

Život i zdravlje ovise o vodi, kisiku i 40-tak esencijalnih elemenata koje unosimo hranom. Budući da niti jedna namirnica ne zadovoljava u potpunosti naše tjelesne potrebe važna je raznovrsnost da bismo dobili sve potrebne hranjive tvari. Promicanje redovite tjelovježbe i pravilne prehrane sa smanjenim udjelom kuhinjske soli, odnosi se na sve dobne skupine ne zaobilazeći pritom ni one koji su u vrhunskoj formi.

Eva Pavić, mag.spec., dipl.ing. preh. tehnologije

U svijetu 415 milijuna oboljelih od šećerne bolesti

U studenom se obilježava svjetski dan šećerne bolesti uz koji se podiže svijest o važnosti pravilne prehrane za dijabetičare. Loše prehrambene navike i pretjerana uporaba određenih sastojaka poput soli i šećera štete zdravlju, a posebno dijabetičarima.

Međunarodna dijabetička federacija (Internacional Diabetes Federation – IDF) procjenjuje da danas u svijetu 415 milijuna ljudi boluje od šećerne bolesti. Prema podacima Nacionalnog registra osoba sa šećernom bolesti (CroDiab), u Republici Hrvatskoj je 2015. godine registrirano 260.092 osobe sa šećernom bolesti. Procjenjuje se da je ukupan broj oboljelih veći od 400.000, a komplikacije do kojih može doći kod osoba koje boluju od šećernih bolesti, jedan su od vodećih uzroka onesposobljenja i invaliditeta.

Komplikacije šećerne bolesti mogu se spriječiti ili odgoditi održavanjem odgovarajućih razina šećera u krvi, kontrolom krvnog tlaka te odgovarajućih razina masnoća u krvi.  Jednako tako, prehrana je jedna od najvažnijih čimbenika u prevenciji šećernih bolesti. Primjerice, pretjeran unos soli i šećera može pridonijeti razvoju šećernih bolesti, kao i daljnjoj komplikaciji kod oboljelih. Stoga, svaka osoba koja boluje od šećernih bolesti trebala bi više pažnje posvetiti održavanju uravnotežene prehrane i stila života.

Smanjen unos soli u organizam preporuka je uz svaku dijetu

Ne postoji samo jedan način prehrane (dijete) kod šećerne bolesti pa je najzahtjevniji dio plana liječenja za većinu oboljelih – što, kako i kada jesti, dok pristup mora biti individualno prilagođen. Kao i kod opće populacije unos natrija trebao bi biti ograničen na 2,3 g/dan (6 g soli), s dodatnim restrikcijama za one koji imaju povišeni krvni tlak, a to je više od 50 posto osoba koje imaju šećernu bolest. Naime, kontrolirani unos soli pomaže u održavanju tlaka i kontroli zadržavanja tekućine, dok prevelik unos kuhinjske soli predstavlja rizik za nastanak povišenog krvnog tlaka, bolesti srca i krvnih žila te također ima i štetan utjecaj na jetru.

Obzirom da bi dijetoterapija trebala biti individualno prilagođena potrebama i znanju bolesnika, dijetetičar bi trebao biti aktivan član medicinskog tima koji može edukativno pomoći u savjetovanju bolesnika u izradi jelovnika. Nutricionistički uravnotežen plan uključuje cjelovite žitarice, povrće, voće, nemasno meso i ribu, mlijeko i mliječne proizvode, orašaste proizvode i biljna ulja, a bazira se na mediteranskom principu prehrane uz neophodnu redukciju soli, šećera te ljutih sastojaka.

Bubrezi su čuvari našeg zdravlja

U Hrvatskoj 150 000 osoba boluje od kroničnih bubrežnih bolesti, dok njih čak oko 4 000 ima nadomjesnu bubrežnu funkciju. Najčešće bolesti koje dovode do gubitka funkcije bubrega su šećerna bolest i povišeni krvni tlak. Preporuka za sprečavanje ovih bolesti, a prioritetno za očuvanje zdravlja bubrega, je smanjenje unosa soli u organizam.

Pravilno funkcioniranje bubrega od iznimne je važnosti za neometano funkcioniranje organizma. Naime, bubrezi su dio mokraćnog sustava čija je glavna uloga filtriranje otpadnih tvari iz krvi te njihovo izlučivanje zajedno s vodom putem mokraće. Kroz ljudski bubreg dnevno profiltrira oko 200 litara krvi te se izluči oko 2 litre otpadnih tvari uz višak vode u obliku urina. Između 8 i 10 posto odraslog stanovništva ima neki oblik oštećenja bubrega, dok svake godine milijuni ljudi umiru upravo od komplikacija vezanih uz kronične bubrežne bolesti.

Pravilna prehrana za zdravlje bubrega

Prehrana je od presudne važnosti za naš organizam i trebala bi biti prilagođena stupnju bubrežne bolesti, oštećenju funkcije bubrega, načinu liječenja te prisutnosti drugih kroničnih bolesti ili akutnih stanja kod osoba. Pridržavanjem pravilne prehrane i odabirom hrane sa smanjenim udjelom soli, postiže se bolja regulacija krvnog tlaka, a time i manja opasnost oštećenja srca i bubrega. Stoga je preporuka birati one namirnice koje štite naš organizam i koje pozitivno djeluju na naše zdravlje.

Činjenica je da postoji nekoliko faktora rizika na koje možemo i trebamo utjecati. Promjena životnih navika koja uključuje pravilnu prehranu, smanjen unos soli, tjelesnu aktivnost, nepušenje, umjeren unos alkohola i održavanje zdravog indeksa tjelesne mase – smanjuje rizik od razvoja bubrežnih bolesti.

Zamjena za kuhinjsku sol

Svježe ili sušeno začinsko bilje pridonosi profinjenosti okusa, a dodatno povećava sadržaj vitamina i minerala u hrani. Puno je stoga zdravije ukoliko se umjesto kuhinjske soli za kuhanje koristi začinsko bilje.

Važnost smanjenja soli u industrijskim proizvodima

Smanjenje soli ostaje ključan javnozdravstveni prioritet kako na hrvatskoj, tako i na globalnoj razini te je stoga izazov za mnoge proizvođače prehrambene industrije. Svako smanjenje soli u industrijskim proizvodima, bez promjene strukture i okusa svakako je dobro došlo, stoga je vrlo važno čitati deklaracije i birati proizvode sa smanjenim udjelom soli.

Eva Pavić, mag.spec., dipl.ing.

Kad pripreme krenu

Volim trenirati. Volim trčati. No ipak svaki susret sa stazom predstavlja novu borbu, novi početak. Uvijek se kilometri iznova trče, skupljaju, zbrajaju.

Pripreme za neku utrku ili za neko natjecanje općenito zahtijevaju rad, trud, disciplinu, predanost i dosljednost. S tim mislima ulazim u prvu minute, prvi kilometar. Naravno da se pitam treba li ovo zaista meni naročito sad u ovo hladno jesensko zimsko vrijeme. Upravo tako zaokupiranih misli trčim i dalje. Prolaze tako minute i kilometri. Trčanje istovremeno pruža i užitak i bol. Naravno da je ugodnije izležavati se na kauču, ali s druge strane posebno  je lijep osjećaj nakon odrađenog treninga. Trčanje ti pruža da se „izgubiš“ u svojim  mislima da se suočiš sa samim sobom. Jer da, dok drugi odmaraju ti moraš raditi, moraš pokazati  karakter i snagu volje. Kako ćeš drugačije dostići svoje ciljeve? Prolaze tako šesti, sedmi, osmi kilometer, a misli mi sada lutaju na svakodnevne probleme i planove. Tvoji ciljevi su samo tvoji kao i odluka da treniraš jer ćeš na taj način dostići svoje ciljeve je samo tvoja, nitko te na to ne tjera.

Pogled u mobitel pokazuje mi i ne baš zadovoljavajuću brzinu. Sjetim se da ako ne ubrzam netko će me prestići, ostaviti iza sebe, jednostavno biti brži. S tom krizom završavam deseti kilometar i nastavljam dalje…

 

 

Ilijana Kušter

 

Restorani Londona 1

Ljubav ide kroz želudac. Da, potpuna istina. Posebno kada imate priliku da vam ljubav ide u želudac.

Ljubav u obliku fine tjestenine i lava muffina. Restoran koji sam posjetila ovog puta kada sam bila u Londonu je Jamie’s Italian pored Tower Bridge-a. Samim ulaskom gdje vas dočeka ljubazno osoblje počinjete se osjećati odlično. Atmosfera je mirna, interijer topao, svaka sitnica je na svome mjestu. Odmah dobijete želju probati sve što se nalazi na tanjurima gostiju u restoranu. Sam restoran nalazi se 5 minuta hoda od Tower Bridge-a te je u blizini šetnice pored Temze. Prvi puta probali smo Mezzaluna Caprese, ravijole sa rikotom i špinatom sa umakom od rajčice sa mozzarellom i bosiljkom. Cijena je prihvatljiva, za londonske standarde i cijene u restoranima, kojih £12.                                                                                                                                   Okus je odličan, punjenje je blago, dok umak vodi glavnu riječ na tanjuru. Također, probali smo i špagete carbonara, špagete u umaku od vrhnja sa pečenom slaninom. Cijena špageta je također nekih £12, što je dobar spoj kvalitete i cijene na toj lokaciji. Uz to, jeli smo i Cesar salatu koja je bila sa tostiranim lješnjacima, sirom i preljevom od jogurta koji je uistinu učinio salatu odličnom. Salata je £6 što je također prihvatljivo. Za desert izabrali smo čokoladni lava mufin koji je bio poslužen sa sladoledom i čokoladnim pralinama te sjeckanim prženim lješnjacima. Odličan spoj vrućeg kolača iz kojeg curi čokolada i hladnog sladoleda. Drugi desert koji smo probali je bio tiramisu, poslužen u čaši, tipičnog okusa za tiramisu. Cijena deserata je oko £7 po komadu. Račun je na kraju bio oko £60, uključujući hranu i dvije čaše vina.

 

Zvuči puno, ali u Londonu, kao što svi znamo, ništa nije jeftino, a ovo je dobar način za potrošiti novce, uživati i prikupiti odlično iskustvo. Kada sve zbrojim I oduzmem, mogu reći da je odlazak u taj restoran ostavio pozitivan utisak i da sam se ponovno tamo vratila, a o tome više u sljedećoj objavi.

Ana Maria Marković

 

Proteini – najvažniji makronutrijenti bez kojih organizam ne funkcionira

Proteini ili bjelančevine imaju brojne specifične funkcije u organizmu, a najčešće se iskorištavaju za izgradnju i popravak tjelesnih struktura, rast i obnavljanje tkiva, proizvodnju kemijskih tvari kao što su enzimi i hormoni. Oni prenose hranjive tvari do stanica i reguliraju procese u tijelu, a izgrađeni su od aminokiselina te su od posebne važnosti za mišićni rast i oporavak.

Proteini koje naše tijelo samo sintetizira nazivaju se neesencijalne aminokiseline, dok se one koje možemo dobiti isključivo unosom hrane u organizam nazivaju esencijalne aminokiseline. Stoga, kako bi se osigurao unos svih esencijalnih aminokiselina, najmanje 50 posto od ukupnog dnevnog unosa trebalo bi biti podrijetlom iz proteina visoke biološke vrijednosti, odnosno životinjskog izvora – primjerice iz crvenog mesa ili ribe i mliječnih proizvoda.

Preporučena dnevna doza proteina

 Preporučeni dnevni unos proteina je 0,8 – 1,0 g/kg na dan, no potrebna količina ovisi o dobi, tjelesnoj masi, vrsti aktivnosti kojom se bavimo i sl. Primjerice, za osobe koje teže 75 kg ta količina iznosi 60 – 70 g proteina na dan, a za djecu u rastu i razvoju, adolescente, trudnice i bolesnike, potrebe za proteinima su povećane i iznose do 1,5 g/kg na dan. Jednako tako, povećane potrebe za unos proteina imaju i sportaši. Naime, kod vježbi srednjeg intenziteta preporuka je 1,2 – 1,4 g/kg na dan, a kod pojačanog intenziteta vježbanja i profesionalnog sporta potrebe su 1,6 – 1,7 g/kg na dan.

Kako unijeti proteine u organizam?

Preporučene potrebe za većinu ljudi lako su dostupne iz hrane poput crvenog mesa i mliječnih proizvoda zbog čega ne trebaju nadomjesne proteine. Primjerice, unosom proteina iz crvenog mesa osiguravamo svom organizmu oko 35 g proteina te značajno više od preporučene količine svih 9 neophodnih esencijalnih aminokiselina (valin, leucin, izileucin, triptofan, lizin, metionin, fenilalanin, treonin, histidin).

Prve tri aminokiseline važne su za potrebne su za sintezu i oporavak mišića nakon napornog treninga, a ostale se osim u crvenom mesu mogu pronaći i u žitaricama, primjerice u mahunarkama. Međutim, namirnice biljnog porijekla sadrže samo određene vrste proteina, što je dodatan pokazatelj važnosti raznovrsne i uravnotežene prehrane koja uključuje kombinaciju namirnica biljnog i životinjskog porijekla. Zato je važno unositi pravilnu količinu i vrste proteina kako bi organizam dobio sve potrebne aminokiseline, a upravo je crveno meso odličan prehrambeni izbor jer osim što je bogato proteinima, sadrži i veće količine cinka, željeza i vitamina B12.

Eva Pavić, mag.spec., dipl.ing.

Foto izvor:http://bit.ly/2biibxU

 

 

Create a free website or blog at WordPress.com.

Up ↑